Prijavi se / Registriraj se  
0
Jezik:

Viasat World ponosan na

TvProfil • 09:09, 27. Srpanj 2017 • link

Viasat World s iznimno je ponosan na nedavno nagrađeni dokumentarni serijal „Dubrovnik: Republika“ autora i redatelja Božidara Domagoja Burića na najznačajnijem hrvatskom filmskom festivalu – Pulskom filmskom festivalu. To je veliko priznanje ne samo za cijeli tim koji je radio na ovoj emisiji, već i za kanal Viasat History koji je prepoznao vrijednost i kvalitetu ove serije i uvrstio ju u svoj program.


Hrvatski dokumentarni serijal „Dubrovnik: Republika“ premijerno je prikazan na Viasat History u preko 50 zemalja svijeta u svibnju ove godine, čemu je prethodila zajednička promocija emisije u organizaciji Viasat Historyja i Hrvatske radio-televizije 26. travnja. Ova uspješna dokumentarna emisija bila je treća po gledanosti u udarnom vremenu na kanalu u svibnju. Gledatelji su u nekoliko navrata imali priliku pogledati „Dubrovnik: Republika“, a ponovna prilika im se pruža već u nedjelju, 30. srpnja , s početkom u 17.20 sati, kada će Viasat History prikazati svih šest epizoda ove zanimljive dokumentarne serije.

„Dubrovnik: Republika“ druga je po redu emisija koju je Viasat World otkupio od Hrvatske radio-televizije: prva emisija bila je Hrvatski kraljevi, koja je prikazana 2012. na Viasat History kanalu, te je također izazvala veliki interes javnosti. Viasat World raduje se i budućim suradnjama sa hrvatskim redateljima, autorima i ostalim institucijama koje nastoje promicati povijest na zanimljiv način, prihvatljiv širokoj publici.

Više

Stiže nova serija od autora Simpsonovih

Media SAT • 01:26, 27. Srpanj 2017 • link

Netflix je od kreatora planetarno popularne animirane serije “Simpsonovi” Matta Groeninga naručio novu seriju, odnosno..

Više

Američki bogovi i američki san

Inverzija.net • 19:26, 26. Srpanj 2017 • link

Uzbudljiva, svježa, raskošna, zapanjujuća i eksplicitna, Starzova serija American Gods nije za svakoga, ali je svakako jedinstvena. Ona je umjetnost jednako koliko je i zabava.
American Gods je jedna od rijetkih ekranizacija za koju mirne duše mogu reći da mi je bolja od svog književnog predloška. A to pišem kao netko kome na policama stoji dobar dio opusa Neila Gaimana.
Protagonist American Gods je Shadow Moon, kriminalac koji je upravo odležao trogodišnju zatvorsku kaznu. Shadow postaje tjelohranitelj misterioznog prevaranta gospodina Wednesdaya koji skuplja saveznike u nadolazećem ratu starih mitoloških bogova i tehnoloških bogova novog tisućljeća. Gaiman se poigrava s drevnim bogovima prikazujući ih kao imigrante koji u suvremenoj Americi preživljavaju kao pogrebnici, prevaranti, krojači i taksisti. Nažalost, njegova knjiga pritom nije toliko roman koliko niz vinjeta povezanih pasivnim i bezličnim glavnim junakom. Nedugo nakon čitanja sam pomislio kako bi American Gods puno bolje funkcionirao kao zbirka priča… ili kao TV serija.
15 godina kasnije, Bryan Fuller i Michael Green uslišali su moje želje. Green je holivudski scenarist koji je pisao za mali (Heroes, Smallville) i veliki ekran (Logan, nadolazeći Blade Runner 2049). Fuller stoji iza kultnih serija kao što su Hannibal, Dead Like Me, Pushing Daisies i Wonderfalls. Njihova verzija American Gods – koja koristi i elemente iz Gaimanovog romana Ananasi Boys je mračna (i mračno duhovita) priča o Amerikancima i njihovom odnosu prema ambiciji, vjeri, imigraciji, oružju i samima sebi. Bogovi su pritom prikazani kao luđaci, lažljivci, silnici i/ili osvetnici koji milom ili silom nastoje povećati broj svojih vjernika o kojima ovisi njihova moć. Manjak radnje u seriji nije problem kao u romanu jer se autori poigravaju likovima i epizodama iz knjige proširujući ih ili dodajući nove.
Dok su moje reakcije na Gaimanov roman bile mlake, gledati ekranizaciju American Gods mi je bio poseban doživljaj. Produkcija serije je fantastična. Uvodna je špica predivan neonski kič koji odlično odražava ton serije. Iako CGI efekti nisu savršeni, jedna epizoda započinje animiranim prologom koji bi vrijedilo proširiti u samostalni animirani film. Najviše su me ipak impresionirali zvučni efekti: od likova koji trepću istodobno s pucketanjem gramofonske ploče koja svira u pozadini pa do visoko-tehnološke otmice koju prati zvuk letećih tanjura iz filma War of the Worlds iz 1953. godine.
Ian McShane briljira kao gospodin Wednesday. Uloga je to kilometrima daleko od karizmatičnog i brutalnog Ala Swearengena kojeg glumi u kultnoj western seriji Deadwood. No svima nama koji smo devedesetih pratili britansku seriju Lovejoy (u kojoj McShane ima glavnu ulogu) će njegov šarmantni švaler u American Gods biti itekako poznat. Kao Shadow Moon, Ricky Whittle je suočen s nezahvalnim izazovom: u priči u kojoj su svi ostali likovi braća Marx, on mora biti Zeppo. The straight guy. Neki obični tip. Surogat za publiku. S obzirom na to, Whittle jako dobro odrađuje svoju ulogu a njegov je Shadow rijetka normalna i humana osoba u svijetu bogova i čudovišta.
“I’m the idiot box. I’m the TV. I’m the all-seeing eye and the world of the cathode ray. I’m the boob tube. I’m the little shrine the family gathers to adore.”
Općenito, ne mogu dovoljno pohvaliti glumce u seriji. Gillian Anderson kao boginja medija kombinira glumačku izvedbu i specijalne efekte. Orlando Jones kao afrički bog Anansi ima nevjerojatno moćan govor u drugoj epizodi koji mi je bolje preporučio seriju od bilo koje reklame. Emily Browning tumači Lauru Moon koja je istodobno femme fatale, pasivno-agresivna kujetina i tragični lik… sa supermoćima. Peter Stormare, Crispin Glover, Corbin Bernsen, Jeremy Davies, Pablo Schreiber… O svakom od njih bih imao što za napisati.
Spadam u gledatelje koje serije i filmovi mogu osvojiti stilom čak i ako im je sadržaj tanak. American Gods ima stila na bacanje. No stil može biti problem ako se iskrenost i emocije utope u nastojanju serije da ispadne kul. Naravno, ta je emocionalna distanca ovdje bar djelomično opravdana svojom temom. American Gods i nije serija o ljudskim bićima već priča o živućim personifikacijama naših nada, strasti i strahova.
U jednoj epizodi, gospodin Wednesday primjećuje kako su SAD jedina zemlja na svijetu koja se brine oko svog identiteta. Upravo to preispitivanje i čini Ameriku obećanom zemljom za sve bogove – stare i nove. Na tržištu ideja borba za vjernike je nemilosrdna i razotkriva bogove kao bića koja uglavnom nisu vrijedni te naklonosti. Američki bogovi pritom ne žele svoj komadić američkog sna. Oni žele postati američki san. Žudnja za bogatstvom, slavom, moći, znanjem, užitkom, osvetom ili prosvjetljenjem – sve te snove koje su nekoć utjelovljivali stari bogovi grčke, nordijske, egipatske ili koje već mitologije sada preotimaju novi bogovi medija, tehnologije i globalizacije.
No, gdje je u svemu tome običan čovjek? Shadow je kao lik najbliži publici. U drugoj polovici sezone počinju se razvijati odnosi i veze među likovima koji su me ugodno iznenadili jer prerastaju puke mehaničke potrebe radnje. Nadam se kako će American Gods nastaviti u tom smjeru sljedeće sezone. Nadam se kako će serija nadrasti potrebu da nas isključivo impresionira svojom kreativnošću i koncentrirati se na ono što je zbilja zanimljivo u njoj: priču o ljudima i bogovima koji, u borbi za ostvarenjem svojih snova, pretvaraju stvarnost u noćnu moru.
The post Američki bogovi i američki san appeared first on Inverzija.

Više

Pakao na zemlji: Ovako izgleda Divlji zapad iz ženske perspektive

Arteist • 12:26, 26. Srpanj 2017 • link

Pakao na zemlji (Brimstone, Nizozemska, Francuska, Njemačka, Belgija, Švedska, Velika Britanija, 2016., 148 min)
Režija i scenarij: Martin Koolhoven
Uloge: Dakota Fanning, Guy Pearce, Carice van Houten, Emilia Jones, Kit Harington
Cijenjeni nizozemski redatelj Martin Koolhoven nakon niza zapaženih i nagrađivanih filmova na materinjem mu jeziku (Het Schnitzelparadijs,’n Beetje Verliefd, Oorlogswinter) okupio je oko sebe kvalitetnu ekipu poznatih glumaca i u europskoj produkciji snimio svoj prvi film na engleskom. Pakao na zemlji entuzijastično je primljen na filmskom festivalu u Veneciji te blagonaklono dočekan i na festivalu u Torontu. I makar su europske kritike većinom pozitivne, Amerika se ne doima pretjerano oduševljena ovim neosporno velikim i ambicioznim filmom prepunim (neki bi rekli kontroverznog) sadržaja koji malo koga može ostaviti ravnodušnim i smještenog k’o za vraga – na Divljem zapadu.
Podijeljen u četiri poglavlja biblijskih naziva, ovaj dvoipolsatni vestern prati priču nijeme djevojke Liz (Dakota Fanning) koja radi kao babica i živi sa svojim mužom, svojom kćeri te muževim sinom iz prošlog braka. No njen naizgled miran život uskoro će biti do temelja protresen (i raskrinkan) kada u mjesto dođe novi propovjednik (Guy Pearce) kojeg Liz očito poznaje. Kako vrijeme odmiče, tako nam se ova dalekosežna i mukotrpna priča objelodanjuje u svoj svojoj pomno osmišljenoj i izorkestriranoj kompleksnosti – počevši in medias res, naredna dva poglavlja vraćaju nas obrnutim redoslijedom u prošlost, a završno poglavlje vodi nas tamo gdje je prvo završilo, kako bi se što efektnije dočarali užasi kroz koje je Liz tijekom svog mladog života prošla te sva nehumanost koju je pretrpjela i proživjela ne samo kao žena na Divljem zapadu, već i kao djevojka odgojena u duhu kalvinizma.
Upravo nam takva nelinearna struktura pripovijedanja omogućuje da postepeno upoznajemo likove, njihove međuodnose i motivaciju za postupke kojima smo već svjedočili, čime je omogućena učestala prisutnost “aha efekta”, što u ovom slučaju ide ruku pod ruku s dodatnim podebljavanjem već ionako krajnje emocionalnog doživljaja koji film pruža. Bilo da je riječ o zgražanju, nevjerici, ljutnji, tuzi, gađenju, osjećaju nepravde ili pak napadaju pravedničkog bijesa (ta sam!) – Pakao ne zemlji ne zakida nas za doslovce niti jedno iskustvo… osim smijeha. Humoru i veselju ni na sekundu nema mjesta dok svako malo svjedočimo eksplicitnim činovima brutalnog nasilja poput vješanja, osakaćivanja i bičevanja s jedne strane te konstantnoj prisutnosti pedofilije i psiho-fizičkog zlostavljanja žena s druge.
Kao što je i sam Koolhoven izjavio, cilj mu je bio prikazati ono što, prema njegovim saznanjima, niti jedan vestern do sada nije – Divlji zapad iz ženske perspektive. Priča o ženskoj patnji i potlačenosti ona je koju je imao potrebu ispričati – i apsolutno je u tome uspio. Jer ono što se na drugoj strani tog spektra nalazi, a što je kroz Liz (i posredno kroz likove njene majke i kćeri) uspješno kanalizirano, zapravo su nevjerojatna unutarnja snaga te moć preživljavanja i samoodržanja. I upravo je Liz ta koja služi kao centralna figura izdržljivosti preko čijih se leđa svi tereti religijske indoktrinacije prevaljuju – i koja ih kroz film uspješno iznosi. Između majke koja ne bi mogla izdržati tu razinu pritiska i vlastite kćeri koju od istih želi zaštiti, Liz kao da odrađuje neljudske količine patnje kako bi svojoj djevojčici omogućila zdravije odrastanje i makar joj pokušala pružiti priliku za sretnim životom.
To progovaranje o, u nedostatku bolje sintagme, zatrovanim korijenima kroz prikaz generacijskog perpetuiranja trpljenja i ženske patnje konstantno je prisutno, bilo implicitno u vidu znakovitih prolepsa ili pak eksplicitnim prikazivanjem “povijesti koja se ponavlja”. No kao što sam gore natuknula, svaka generacija kao da napravi za razinu svjesniji iskorak iz naizgled neizbježnog statusa quo. Time se insinuira kako patnji dolazi kraj ukoliko jedan pojedinac u tom lančanom nizu uspješno pozatvara sve do tada postojeće crne rupe u svom životu (a kada bismo digli to na razinu filmskog narativa – sve otvorene krakove radnje), dajući time pripadnicima iduće generacije priliku za životom lišenim patnje u kojoj su se od svog rođenja kupali mimo svoje volje.
A da bi ironija bila još veća, upravo je propovjedniku koji slijepo slijedi svoj religijski nauk i koristi ga kao opravdanje za strahote koje nemilosrdno i ustrajno čini dodijeljena metaforička uloga vraga. Za očekivati je bilo da će ta otvorena verbalizacija i još beskompromisniji prikaz svega nečovječnog i bezumnog što se činilo “u ime Boga” uzburkati mnoge gledatelje, tim više jer je uz Pearceovog propovjednika prikaz religijskog fanatizma doveden na jednu sasvim novu razinu. Brutalan, osvetoljubiv do granica ludila i lišen sposobnosti da spozna koncept empatije, glumac odrađuje fantastičan posao, kreirajući lik kojeg se istovremeno bojiš i imaš mu poriv nauditi.
No, scenu ipak kradu žene, u svoj svojoj prekrasnoj ranjivosti koja im služi kao neslućeni izvor snage. Carice van Houten (Game of Thrones) upečatljiva je kao Lizina majka, Emilia Jones koju upoznajemo kao Joannu izvedbeno je besprijekorna, no pravo iznenađenje je Dakota Fanning koja svojom nevjerojatnom ekspresivnošću dočarava i najsitniju nijansu bilo koje emocije, što je dodatno impresivno s obzirom na činjenicu da veći dio filma – ne govori.
I uza sve navedeno smatram kako sam prezentirala samo mali komadić bogatstva koje Koolhovenov beskompromisni film ima za ponuditi, kako emocionalno, tako i tematski. No ono što ne mogu dovoljno naglasiti upravo je fantastičan prikaz nadljudske volje za preživljavanjem koja poput erumpirajućeg vulkana izbija iz svakog pogleda i svakog čina glavne junakinje. Pa da vam film iz bilo kojeg razloga ne sjeda, veličinu prikaza te neumorne (ženske!) borbe za elementarno pravo življenja nešto je što mu se ne može osporiti.
Koraljka Suton

Više

Awaken the Shadowman – trailer i poster

HorrorHR • 07:26, 26. Srpanj 2017 • link

Nakon nestanka majke, njeni sinovi pokušavaju dokučiti što se dogodilo… Kaže scenarist da je ideja inspirirana nečim iz njegovog (očito ne baš uobičajenog) djetinjstva.
The post Awaken the Shadowman – trailer i poster appeared first on HorrorHR.

Više

Westeroška kronika #2: Promjena paradigme

Inverzija.net • 21:26, 25. Srpanj 2017 • link

Nakon krvoprolića u Blizancima, ostatak premijerne epizode bio je usporen. Bila je to ekspozicijska epizoda koja je razmjestila figure na ploči, te nas podsjetila na stari Westeros, onaj koji je nastao zamahom Kraljosjekovog mača. Taj stari Westeros nestao je povratkom na Zmajev kamen Daenerys Targaryen, djevojke s bezbroj epiteta, od kojih je možda najvažniji „Stormborn“. A promjena paradigme započela je u ovotjednoj epizodi, prigodno nazvanoj upravo Stormborn, u kojoj se svi važniji likovi suočavaju s posljedicama povratka zadnjeg Targaryena (ili predzadnjeg). Bila je to epizoda ispunjena važnim događajima, reunionima, smrti likova, plot-twistovima, spektakularnom bitkom, raznim gadostima i čak su ubacili scenu seksa. Rekli bi, skoro pa kao da smo gledali finale.
Epizoda simbolično započinje na Zmajevom kamenu, gdje bjesni strašna oluja, koja, kako nas je Tyrion sve podsjetio, podsjeća upravo na onu noć u kojoj je rođena Danaerys. Dany, koja je povratkom kući okončala svoje višegodišnje lutanje, svjesna je vrijednosti svojih saveznika, ali i važnosti lojalnosti, kako je podsjetila Varysa. I nije da Dany nije u pravu. Varys je i u sedmoj sezoni još uvijek misteriozna figura, i koliko god pokušavali otkriti njegovu motivaciju, ona ostaje skrivena. Je li Pauku stvarno dobrobit Sedam kraljevina i njenih podanika na prvom jestu. Je li mu cilj ojačati Westeros i iskorijeniti magiju? Je li on prikriveni Targaryen? Ili je jednostavno ovo razina koju su nam u ovom trenutku kreatori serije u mogućnosti pružiti? U ovom momentu sve je moguće. Varys se dalje drži kao osoba koja drži konce i koji ima zacrtani plan, koji se možda i ispunjava.
No Varys zasigurno nije očekivao još jednu pridošlicu na Zmajev kamen. Upravo u trenu kada mu je Dany oprostila prošle grijehe (ali ga i podsjetila da mu je to zadnji žuti karton, i da je crveni – plamen), u prijestolnu dvoranu ušetala je Melisandre – žena koja ima dosta iskustva s vatrom i paljenjem – koja je nakon debakla na Sjeveru utočište odlučila pronaći na mjestu gdje je počela svoju misiju u Westerosu. I Melisandre i Varys su ljudi koji su krenuli od ničega, bez imena i bez novaca, i koji su se uspjeli održati na vrhu dok su dinastije rasle i padale. Oni su također i pripadnici dva različita svijeta u sukobu, onog racionalnog i onog magičnog. Biti će zanimljivo pratiti daljnju dinamiku između ovo dvoje likova u idućim epizodama. Ono što je bitno, je to da je smo putem Melisandre saznali da „princ koji je obećan“ nije nužno princ. Kao što svi amaterski poznavatelji valyrianskog znaju (a igrom slučaja autor je jedan od njih), taj jezik ne poznaje rod, tako da princ može biti i princeza. Jesmo li svih ovih sezona živjeli u varci, ili je ovo još jedna u nizu Melisandrinih pogrešnih procjena? Je li Dany upravo ta koja će spasiti Westeros od nadolazeće Duge noći, saznati ćemo uskoro. U svakom slučaju gdje god je Melisandre, tamo nikad nije dosadno. Nakon što Mel, uz Tyrionovu podršku savjetuje Dany da pozove Sjever u savez, Dany pristaje, ali samo ako kralj na Sjeveru savije koljeno.
Što nas dovodi do scene na Sjeveru, gdje Jon Snow dijeli vijest sa Sansom i Davosom. Da, vrana se instantno ukazala u Oštrozimlju (još jedan pokazatelj slabosti serije u prikazivanju protoka vremena). Sansa se logično, protivi savezu, ali Davos, koji se do sad pretvorio u jednog od Jonovih najvjernijih savjetnika, upućuje svoga kralja da bi zmajevi mogli biti od pomoći, budući da je vatra vrlo učinkovita protiv Bijelih hodača. Istovremeno dolazi i druga vrana, ona iz Citadele, koja potvrđuje važnost Saveza sa Dany. Zmajev kamen, osim zmajeva, sadrži i ogromne količine zmajskog stakla ili opsidijana. Dany ni sama ne znajući možda drži pod kontrolom ključno oružje za spas Sjevera i čitavog Westerosa.
Potaknut ovom ohrabrujućom vijesti, Jon odlučuje svojim vazalima obznaniti svoju odluku o savezu s Dany. No stvari ne idu kako se nadao. Prva mu se suprostavlja Sansa, koja ga podsjeća na zadnji susret Starkova i zadnjeg Targaryena. (hint: nije dobro završilo za Starkove). Iako vladar Sjevera, Jon je bez saveznika, jer mu je čak i mala medvjedica okrenula leđa. Ironično, jedini tko je na njegovoj strani je Maloprsti, ali kako je lord Baelish saznao u kripti Oštrozimlja; Jon dijeli Starkovu tendenciju za lošu ili nikakvu diplomaciju i to bi ga moglo koštati. Podsjetimo se, vitezovi Doline zaslužni za Jonovu pobjedu nad Boltonima, su u vlasti Baelisha. U pratnji Davosa, Jon kreće za Zmajev kamen, ostavljajući Oštrozimlje u rukama Sanse. Vrijeme će pokazati da li je to bila dobra odluka, budući da Sansina podrška nije neupitna, i da je uz nju u zamku ostao Maloprsti, čovjek kojega je umalo ugušio u kripti. Također, zanimljivo će biti gledati reunion između Mel i Davosa, koji ni sami ne znaju da bi mogli postati saveznici.
Dok Dany i Jon planiraju savez, u Kraljevom grudobranu, nakon odlaska Eurona po njen poklon, Cersei je prisiljena učiniti nešto što mrzi. U pokušaju da ih okrene protiv kuća Tyrell i Targaryen, lavlja kraljica okuplja malobrojne preostale vazale i pokušava ih pridobiti na svoju stranu i prikazati se kao zaštitnica protiv stranog okupatora. Očajna da sačuva prijestolje, Cersei vodi prljavu kampanju: glasajte za Lannistere ili za kraljicu koja će vas mučiti i spaliti žive. Randyll Tarly, jedini pobjednik nad Robertom Baratheonom i najgori otac Westerosa ispravno primjećuje da je predaja sigurnije riješenje. Također, kako Tarly još ispravnije ukazuje Jaimeu, postupci njegove sestre su Lannistere pretvorili u nepoželjne saveznike, čak i kući Tarly koja je uvijek bila jedna od najlojalnijih Kruni. No pitanje je koliko se može odupirati pritiscima Lannistera koji mu nude primamljivu titulu Čuvara Juga.
Dok njen brat pokušava pridobiti prijeko potrebne saveznike, u podzemnim hodnicima Maegorovog dvorca, Cersei i Qyburn rade na planu eliminacije najopasnijeg elementa Daenerysine vojske – zmajeva. U impresivnoj dvorani još impresivnijih zmajskih lubanja, Qyburn pokazuje Cersei tajno oružje – masivnu balistu koja može probušiti zmajsku lubanju. A dok Cersei planira kako da eliminira njezinu djecu, na Zmajevu kamenu Dany okuplja svoje ratno vijeće i kuje plan za osvajanje Westerosa. Da omete Cerseinu anti-Targaryensku kampanju, zmajevi neće biti korišteni u izravnom napadu na glavni grad, što ostavlja dugotrajnu i iscrpljujuću opsadu kao jedinu moguću opciju. Olenna, Ellaria i Yara ispravno zaključuju da će najveći dio posla morati odraditi vojske saveznika, što će ostaviti Dany i njene trupe u punoj snazi nakon što poraze Lannistere. No Dany ih razuvjerava, predstavljajući im Tyrionov plan. Dok saveznici napreduju prema Kraljevom grudobranu, neokaljani će napasti centar Lannisterske moći – Bacačevu hrid, što će znatno oslabiti neprijatelja, ali i razbiti mit o stranom okupatoru, budući da će se neokaljani usredotočiti samo na Lannistere.
Promjena paradigme nastavlja se u Riječnim krajevima, točnije u sad već kultnoj krčmi na raskršću, gdje se nakon srdačnog piknika s Lannisterskim vojnicima zaustavila Arya. Poput starog Westerosa, i Aryin identitet ubrzano nestaje što vidimo u relativno hladnom reunionu s Vrućom pitom (sudeći po njegovoj figuri to je jedini lik na kojeg je kaos u Westerosu djelovao pozitivno). No Arya Stark i dalje je tu, jer nakon što je Vruća pita obavijesti o promjeni vlasti u Oštrozimlju, da je Jon Snow, njen omiljeni polubrat povratio ne samo obiteljski zamak već i krunu, Arya mijenja smjer i zaokreće na sjever. I tu dolazimo do bitnog momenta, onoga koji smo kao gledatelji očekivali šest sezona. U divljini Aryu napada vučji čopor, i kad se čini da joj je gubitak identiteta najmanji problem, Arya konačno susreće svoju strahovučicu, Nymeriu. Ali to nije reunion kakav ste očekivali. Arya shvaća da je ogromni strahovuk njena Nym, ali Nym odbija prihvatiti Aryu. „That is not you“, Arya govori Nym, dok shvaća da je nova obitelj za strahovučicu njen čopor. Odlazak Nym je žalosno za gledati, i nadamo se da ovo nije njihov zadnji susret. Sad je pitanje kuda će Arya krenuti, kući u Oštrozimlje kao Stark, ili se vratiti na prvotnu misiju nakon ovog simboličnog trenutka. Ne zaboravimo Strahovuk je simbol kuće Stark. Odlazak strahovučice možda je bio zadnji korak u raspadu Aryinog Starkovskog identiteta.
Daleko od prijetnje rata, u Citadeli, Sam i arhimeštar Ebrose pregledavaju nesretnoga Joraha Mormonta, kojemu preostaju godine života, ali samo mjeseci do gubitka zdravoga razuma. Ebrose odbacuje Samov prijedlog da pomogne Jorahu, te daje vitezu ponudu – ili će okončati svoj život svojim mačem, ili će biti prevezen u ruševine Valyrie. Nakon što Sam saznaje da je nesretnik zapravo izgnani sin njegova bivšeg zapovjednika, odlučuje pomoći Jorahu. Scena je bila grozna za gledati, čak i za Igru prijestolja, i vidjeti ćemo je li se Samovo kršenje pravila, i velikodušnost isplatila (kao i test našeg želuca), ali nešto nam govori da će Jorah vidjeti još Westerosa.
Stormborn završava trenutkom koji smo očekivali, mada ne na ovaj način, i ne u ovom trenutku. Nakon sastanka na Zmajevom kamenu, Željezna flota pod okriljem noći plovi prema Dorneu da ukrca južne trupe za opsadu glavnog grada. Na brodu su sve tri Pješčane zmije, i očekivano imaju užasan dijalog. Na brodu su Yara i Ellaria, i naravno zna se šta će uslijediti. Ali ne, ovaj put HBO je odigrao „a jesam te!“ kartu, i ono što je mogao biti party za dvoje prekida iznenadni napad Euronove flote. Na najgori mogući način saznali smo kamo je Euron otišao po poklon – kod rodbine. Uslijedila je spektakularna pomorska borba, točnije borba na palubi broda, nakon što se Tišina zabila u Crni Vjetar, Yarin admiralski brod, popraćena hrpom krvi, vatrom, i smrti sporednih likova – ujedno i dokaz što se može napraviti s dovoljnim budžetom. Da, zaslugom ludog Eurona (njegov karakter je uistinu promijenjen u ovom rebootu) ostali smo bez dvije Zmije, i to na brutalan način, a Dany je izgubila kompletnu Željeznu flotu, čime joj je već u početku propao plan. Također, Theon je izgubio svoju hrabrost, i svojevoljno „skočio s daske“, ostavivši Yaru, Ellariu i zadnju Zmiju na milost i nemilost ludom Euronu i još luđoj Cersei. Lignjun i lavica su definitivno savršen par.
U zadnjoj sceni, Theon pluta u mraku i gleda kako plamenovi proždiru Yarinu flotu, dok Tišina lagano nestaje s njegovom sestrom. Počelo je. Paradigma se promijenila i krenuo je završni akt Igre prijestolja. A za neke od igrača, igra je već završila.
 Dodatne opservacije:
Konačno, Tyrion je spomenuo nesretnu Myrcellu. No ostali smo zakinuti za možebitne posljedice, budući da se Tyrion i Ellaria neće tako brzo sresti.
Veoma je zanimljivo da još nitko na Sjeveru nije ukazao na slona u sobi, a to je Jonovo napuštanje Noćne straže. Dijelom je opravdano da okupljenim lordovima i vitezovima nije objašnjeno da je Jon ubijen i onda oživio uz pomoć magije. Ali, budući da je više puta napomenuto da se napuštanje Noćne straže kažnjava smrću, bio bi red da se na to obrati pozornost.
Jedno od najvažnijih pitanja je što se pobogu događa sa Jaimiem. Njegova sestra koja je nestabilnija iz dana u dan, okružila se upitnim ljudima poput palog meštra Citadele, i zombie Ser Gregora. K tome, Cersei je iz puke sebičnosti pokrenula skupi i nepotreban rat protiv do jučer moćnih saveznika, u trenutku u kojem Westeros očajno treba ujedinjenost da se obrani od snažnog protivnika. Zbog te sebičnosti nastradao je i njihov zadnji sin. Tome valja dodati potencijalni savez (ženidbu?) s manijakom. Ipak, Jaime i dalje podržava Cersei, te joj još i pomaže pokušavajući pridobiti Randylla Tarlya na svoju stranu. Možda gubitak Bacačeve hridi i još veće ludilo Eurona konačno otvore Jaimieve oči. Jer njegov zapanjen pogled iz finala prošle sezone ne odgovara njegovom trenutnom ponašanju.
Također pitanje je što se događa s Tarlyem. Hoće li se iskusni ratnik i jedan od najčasnijih ljudi Westerosa prodati samo tako za titulu, koja mu nije ni garantirana s obzirom na sve slabiji položaj lavova.
Scena u kojoj Sivi crv priznaje svoju slabost Missandei bila je očekivana i dobro izvedena. Vrlo je moguće da se više nikada neće sresti. Ali scena seksa između Missandei i Sivog crva bila je preduga, i nepotrebna. Srećom nismo vidjeli potpunu sliku. No zanimljivo je da je scenu simbolično slijedila slika jakog stiska knjige u Citadeli. I onda kada smo najmanje očekivali, zamijenila ju je gnjusna scena operacija greyscale. Da se na nju izravno nadoveže slika pite. Ako ništa drugo scenaristi su dokazali da imaju stila.
Balista je pametan odgovor na zmajevsku prijetnju, budući da su u starom Rimu baliste mogle pogoditi male mete s velike udaljenosti. Zmajevi su puno veća meta, no postoji problem. Jedna stvar je pogoditi nepokretnu i neživu lubanju, a sasvim drukčija kada je ta lubanja dio živog, i veoma okretnog organizma, koji istovremeno leti i riga nezaustavljivi mlaz vatre. No ne sumnjamo da će barem jedan zmaj pasti kao žrtva ovog tajnog oružja. Pogotovo ako je ovo viđeno u hodniku samo prototip, a finalna verzija bude još većih dimenzija.
Konačno smo vidjeli famoznu podzemnu dvoranu gdje je kralj Robert premjestio lubanje zmajeva. I nismo se razočarali. Lubanja Baleriona, zmaja Aegona osvajača bila je spektakularan prizor i nagovjestila je što nas čeka kad vidimo žive zmajeve u akciji. Manje spektakularno bilo je gledati kako je Cersei i njen ludi meštar koriste kao metu za gađanje.
Savjeti Olenne Tyrell Dany su zanimljivi, ali i upitni. Nemoj biti ovca nego zmaj. Tu se vidi razlika između pripadnika starog plemstva, i pridošlice Dany. Budući da bi Olenna trebala biti jedna od najmudrijih vladara u Westerosu, očekivali bi nešto lukavije.
„That is not you“ je odlična rečenica. Neki od vas vjerojatno su pomislili da ogromni strahovuk nije Nym. No scenaristi su objasnili da je ovo ipak bio reunion koji se očekivao. Pažljivi gledatelji sjetiti će se slične scene „That is not me“, kada Arya kaže nešto slično za sebe, dok joj Ned pokušava urediti život. Strahovučica je dakle Nymeria, ali ne ona ista koju je Arya da joj spasi život potjerala u nekom drugom životu. I Arya i Nymeria bile su osuđene na život u izolaciji, ali je za razliku od Arye, Nymeria pronašla svoj čopor.
„Kronika ratova nakon smrti kralja Roberta I“. Samov poetski naziv trebao bi biti – Pjesma leda i vatre?
Pješčane zmije, što zbog loše glume, što zbog lošeg teksta ili koreografije borbe nikad nam nisu bili omiljen tim. No mora se priznati da su im scenaristi dali dobar izlazak s impresivnom scenom borbe.
Čini se da će Ellariji problem suradnje s Tyrionom biti najmanji. Budući da je sada u milosti, tj. nemilosti Cersei.
Premda izgleda kukavički, teško je okriviti Theona za njegov izlaz iz bitke. U tom trenu teško je bilo išta izvesti jer je bitka bila izgubljena. Također sjećanja na posljednje zarobljeništvo još su svježa, a nije teško pretpostaviti da je Euron jednako lud, ako ne i luđi od Ramsayja. Theonov skok u vodu omogućio mu je da izbjegne smrt i živi do idućeg obračuna. Neće nas iznenaditi ako upravo Theon spasi Yaru iz zarobljeništva i time se iskupi, ali i izgubi život.
Osvrt na prošlu epizodu možete potražiti na linku.
The post Westeroška kronika #2: Promjena paradigme appeared first on Inverzija.

Više

Počinje 20. Motovun Film Festival – evo što vas čeka

Arteist • 19:26, 25. Srpanj 2017 • link

▪ 19 filmova u glavnom programu od čega 18 hrvatskih premijera
▪ Dobitnik Velike Zlatne  Arene za najbolji film, Kratki izlet Igora Bezinovića u glavnom natjecateljskom programu
▪ Svjetska premijera Glasnije od oružja, dokumentarca Miroslava Sikavice o ratnim notama Domovinskog rata
▪ Zemlja partner – Island
▪  Popratni program Izopačena umjetnost 2.0
▪  Maša Aljehina iz Pussy Riota članica žirija
▪ Tuvalu – najglasnija projekcija Motovuna!
▪ Let 3 glazbeno otvara, a Laibach zatvara festival
Jubilarni Motovun Film Festival počinje u utorak, 25. i traje do subote, 29. srpnja. Slavljeničko izdanje festivala u programu ima devetnaest filmova koji donose priče iz gruzijskih vrleti, argentinske provincije, francuskog visokog društva, vesterna koji se događa u šumama Bugarske, pa čak i film koji je prvi puta ikada snimljen na samom motovunskom festivalu.
Dvadeseto izdanje festivala otvorit će se u utorak, 25. srpnja u 21 sat, a potom slijedi projekcija jednog od najuspješnijih argentinskih filmova prošle godine, komedijom o umjetnosti, slavi i malomišćanskoj zavisti, filmom Počasni građanin. Nagrađen Goyom za najbolji strani film i nagradom za najboljeg glumca na prestižnom Međunarodnom festivalu u Veneciji, film Mariana Cohnai Gastóna Duprata sjajan je festivalski intro na 277 metara iznad realnosti!
Nemali broj filmova bili su hitovi sezone u svojim zemljama, poput španjolskog krimića Gnjev mirnog čovjeka, Raúla Arévala koji je u Španjolskoj osvojio najvažnije domaće nagrade, ili filma Aritmija, jednog od najintrigantnijih ruskih redatelja današnjice Borisa Hlebnikova. Svi filmovi u glavnom programu (s izuzetkom jednog domaćeg) hrvatske su premijere.  Također, prvi put prikazujemo igrani film koji je snimljen na našem festivalu – Igor Bezinović je dobru četvrtinu svojeg filma Kratki izlet snimio u autentičnim festivalskim situacijama, a na nedavno završenom 64. Pulskom filmskom festivalu nagrađen Velikom Zlatnom Arenom za najbolji film.
Svjetsku premijeru imat će film domaćeg nagrađivanog autora, Miroslava Sikavice o hrvatskim domoljubnim pjesmama iz vremena Domovinskog rata, Glasnije od oružja. Dokumentarac u produkciji FACTUM-a donosi detaljno istraživanje hrvatske glazbe devedesetih o kojoj  govore tadašnji akteri i živi svjedoci tog  vremena.
Kao i svih ovih godina, glavni program MFF -a uspješno balansira između najvećih atrakcija velikih svjetskih festivala poput filma Trg Rubena Ostlunda, koji u Motovun dolazi sa Zlatnom palmom Cannesa, i malih, gotovo nepoznatih, a izvrsnih filmova poput Pravog momka za Mary Darrena Thorntona ili filma Rastroj poljske redateljice Kasije Adamik.
O najboljem filmu slavljeničkog izdanja festivala i dobitniku Propelera Motovunaodlučivat će žiri u sastavu Maša Aljehina (Rusija), aktivistica i umjetnica, bivša članica skupine Pussy Riot, Rumena Bužarovska (Makedonija), spisateljica, Anna María Karlsdóttir (Island) filmska producentica, Hrvoje Hribar(Hrvatska) filmski redatelj i Oliver Frljić (Hrvatska), kazališni redatelj.
BOGAT POPRATNI PROGRAM
Mediteransku istarsku klimu rashladit će filmski povjetarac sa sjevera koji nam donosi ovogodišnja zemlja partner – Island. U posebnom programu naziva Istrand, ove godine prikazat ćemo presjek svih važnijih islandskih filmova, a na Brdo filmova popet će se brojni gosti iz te zemlje, redatelji, glumci i glazbenici.
Drugi ovogodišnji popratni program je Izopačena umjetnost 2.0 koji propituje nove tendencije ograničavanje slobode umjetničkog izražavanja u kojima autoritarni režimi i ekstremni konzervativci nameću kriterije po kojima je neka umjetnost prihvatljiva, a neka druga ne. Program uključuje desetak filmova koji govore o zatvorenim umjetnicima, zabranjenim umjetnicima, umjetnicima u otporu, ali i okrugli stol u koji će se uključiti sudionici iz dvanaest zemalja, od naših prostora, sve do Mađarske, Poljske i Albanije.
GLAZBENI PROGRAM
Prvi put u 20 godina postojanja MFF-a, glavni motovunski trg postaje srce glazbenog dijela festivalskog programa. Festival glazbeno otvaraju brkati rokeri iz Leta 3 u utorak navečer, a posljednje minute ovogodišnjeg festivala obilježit će nastup slovenskih avangardista, benda Laibach u subotu, 29. srpnja.
Ove godine prvi put na motovunskim ulicama pridružit će nam se legendarni zagrebački DJ dvojac Felver&Jogarde, ali i zemunski umjetnički kolektiv Matrijaršija.
Damir Martinović Mrle iz Leta 3 i Ivanka Mazurkijević aka Mr. Lee i Ivane Sky na Brdo dolaze s još jednim posebnim glazbenim zadatkom. S mnogobrojnim bendom izvodit će glazbu uživo na projekciji  jednog od najstarijih motovunskih hitova – filma Tuvalu. Taj suvremeni nijemi film, posveta pionirima pokretnih slika, prikazan je u Motovunu 2000. godine. U povodu 20. rođendana festivala, bit će ponovo na festivalskom platnu – ovoga puta u jedinstvenom izdanju.
MR

Više

Preacher: početak potrage za Bogom

Bug.hr • 14:26, 25. Srpanj 2017 • link

S epizodama emitiranima prije početka nove sezone Game of Thronesa, druga sezona TV serije Preacher imala je vremena da se uvuče pod kožu i postane dio rasprave o tome što valja gledati

Više

Tonight She Comes (2016)

HorrorHR • 14:26, 25. Srpanj 2017 • link

U tekstovima oko ovog filma spominjalo ga se kao nasljednika dosta dobrog (bar meni, znam da su ljudi na 50:50) meta horrora The Cabin in the Woods. “Tonight She Comes” se dešava oko kolibe na…
The post Tonight She Comes (2016) appeared first on HorrorHR.

Više

Digitalno blago: Now You See It – odredište za filmoljupce koji žele znati više

Plan B • 14:26, 25. Srpanj 2017 • link

Filmovi su općenito puni tehničkih detalja, redateljskih postupaka, ali i simboličnih te metaforičkih prizora koji nam često prođu “ispod radara” ili ih možda doživljavamo zdravo za gotovo dok grickamo kokice u udobnom naslonjaču i čekamo neku spektakularnu scenu.
Drugim riječima, većina filmova ispod svoje “površine” krije pregršt materijala za razmišljanje, kontemplaciju i analiziranje. Ipak se oni nazivaju umjetnošću s razlogom, zar ne?
Jeste li se ikad pitali kakva simbolika se krije u prizorima u kojima glavni junaci piju – mlijeko?
Koje je značenje igre šaha u filmovima?
Koje su ključne karakteristike dobrog nastavka?
Ili što o likovima otkrivaju kostimi koje nose?
Ako su vam neka od ovih ili sličnih pitanja barem jednom prozujala glavom dok ste bili ispred velikog ili malog ekrana, vrijeme je da se pretplatite na YouTube kanal Now You See It i otkrijete drugu dimenziju sedme umjetnosti.
Iza kanala stoji student Jack Nugent koji radi izvrsne video eseje o temama, tehnikama i simbolima koji se koriste u filmovima, a njegovi uradci su jasni, sažeti, iznimno informativni i ono što je možda najvažnije – nevjerojatno zanimljivi.
Now You See It (još) nije popularan ili sadržajan kao primjerice WatchMojo ili CineFix, ali svakako zaslužuje pozornost svakoga tko se smatra filmofilom ili želi znati nešto više o tajnama filmskoga zanata. Bez ikakve sumnje, nakon samo nekoliko odgledanih videa, neke dobro poznate filmove gledat ćete sasvim novim očima.
Foto: Paklena naranča/Warner Bros
***
U rubrici Digitalno blago osvrćemo se na internetske sadržaje koji su nam privukli posebnu pažnju i želimo ih podijeliti s vama. Pročitajte prijašnji tekst!
Post Digitalno blago: Now You See It – odredište za filmoljupce koji žele znati više je prvi puta viđen na Plan B.

Više
new sources popularty

Imate pitanje?
Sugestiju?
Kritiku? :(

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja u vezi TV rasporeda, ispunite donji upitnik i pošaljite nam. Odgovor stiže odmah!


Prijavi se

Korisničko ime:
Lozinka:
Zapamti me