Prijavi se / Registriraj se  
0
Jezik:

Trailer: Iron Fist, posljednja serija prije Defendersa, uskoro na Netflixu

Serijala • 19:26, 7. Veljača 2017 • link

Kung-fu, meditacija i istočnjačka filozofija na zapadnjački način od ožujka na Netflixu.

Više

Kakve veze imaju Charlie Kaufman, Lope de Vega i Pavao Pavličić?

Arteist • 10:26, 7. Veljača 2017 • link

Objavivši 4. veljače za Večernjakov natječaj priču naslova Priča za Večernjakov natječaj, u kojoj opisuje svoj put od bezidejnosti pa do ideje da se bezidejnost pretvori u priču, Pavao Pavličić podsjetio je čitateljsku javnost, izravnom referencijom na završetku priče, na glasovit sonet Lopea de Vege koji se zove Sonet o sonetu. Kao što je taj sonet svojevrsna uputa za pisanje soneta, tako se i Pavličićeva priča ostvaruje posredstvom upotrebe bilježaka čije je zapisivanje glavna predradnja pisanju priče, i to u više-manje, koliko je to već u književnosti moguće, “realnom vremenu”. De Vegin sonet glasi ovako:
Violantin nalog: sonet pisat mi je!
I nađoh se u stisci ja, poeta:
Četrnaest verzȃ treba do soneta;
Al sve u šali gotovo njih tri je.
Da rime ne ću naći, mišljah prije,
A već sam usred drugog kvarteta;
I stignem li do prvoga terceta,
Tad za kvartete ni briga me nije.
U prvi tercet uđoh – svi nek znaju –
Baš desnom nogom, jer, sreće mi moje,
Sa ovim stihom već sam mu pri kraju.
Sad drugomu posvetih brige svoje:
Stih trinaesti u punom bljesnu sjaju.
Daj broji, gle četrnaest! Gotovo je!
 
To je možda dobar povod za promišljanje autoreferencijalne tehnike u umjetnosti, koja je u njoj do neke mjere uvijek prisutna, da bi se tek u rjeđim slučajevima prometnula u dominantnu odrednicu umjetničkoga djela, o kojoj god da se vrsti narativne umjetnosti radi. Odredimo li, štoviše, autoreferencijalnost kao karakteristiku umjetnosti (u smislu da je poanta uvijek u onome što se nalazi unutar umjetničkog djela, a ne izvan njega), tada se otvara mogućnost da promislimo i o nekim zanemarenim umjetničkim oblicima, kao što je primjerice – filmski scenarij. Postavimo, dakle, pored de Vegina soneta i Pavličićeve priče, i, ako već ne sȃm scenarij, onda barem film čiji je scenarij napisao Charlie Kaufman, naslova Adaptacija.
Snimljena 2002. a pisana tijekom nekoliko godina, zahvaljujući stanovitoj glasovitosti koju je u studijskim i produkcijskim krugovima postigao Kaufmanov prethodni scenarij, onaj za film Biti John Malkovich (1999.), Adaptacija je autoreferencijalna u mnogim svojim segmentima: za početak u tome što se radnja počinje događati na setu filma Biti John Malkovich, gdje se nalazi njegov scenarist Charlie Kaufman (Nicolas Cage), da bi se nastavila poslovnom ponudom koju Kaufman dobiva, za adaptiranjem hit-knjige Susan Orlean naslova Kradljivac orhideja – koje je pak Adaptacija nominalno adaptacija. Charlie Kaufman kao lik tada počinje pokušavati prilagoditi zakonima filmske scenaristike nefikcijsku knjigu o, doslovce, kradljivcima orhideja i autoričinu odnosu spram njih. Njegovi stvaralački pokušaji i promašaji predstavljaju glavnu nit vodilju prvog dijela Adaptacije, baš kao što i Lope de Vega priželjkuje da mu “rima bude dana”, ili kao što Pavao Pavličić broji retke do limita od 150, koji nameću propozicije Večernjakova natječaja.
Adaptacija se, međutim, od Pavličićevih i de Veginih tekstova razlikuje po tome što u njoj postoji i drugi stvaratelj, naime lik Donalda, Kaufmanova brata-blizanca koji također želi postati scenaristom, a zamisli su mu na tragu onih iz visokobudžetnoga Hollywooda, dok se film – kao i od ostalih dvaju primjera o kojima je riječ u ovome tekstu – od zbilje razlikuje i po tome što se u svojem drugome dijelu – koji je u mikrokozmosu Adaptacije napisao Donald, što sȃm, a što u suradnji s Charliejem – žanrovski gledano iz humorno egzistencijalističkoga preobražava u akcijsko-kriminalistički film, u sklopu čega nalazimo i neke dirljive scene sa završetka koje bi u onom prvome dijelu zasigurno bile prožete Charliejevim cinizmom.
[spoiler alert]
Budući da jedan od njih u filmu umire, a Donald Kaufman, koji – premda izvan Adaptacije ne postoji – “su-stvara” radnju koja se odvija pred našim očima, film otvara pitanja kojima se ovdje, iako su zanimljiva, nema potrebe baviti, a tiču se uzročnosti i posljedičnosti utjecaja koji stvarnost ima na fikciju, ali i fikcija na stvarnost. Naposljetku, ako dva scenarista surađuju u pisanju autoreferencijalnoga filma, i jedan od njih onom drugome počne govoriti nešto što će taj unijeti u scenarij, bilo da to ima ili nema veze s onime o čemu bi film, shvati li ga se pogrešno, “trebao” biti, postavlja se pitanje tko je tu zapravo autor – ovaj koji govori, onaj koji zapisuje, ili obojica. U svijetu Adaptacije te se granice gube, no u stvarnosti je autor, naravno, Charlie Kaufman.
Drugi faktor koji razlikuje Adaptaciju od de Vegina soneta i Pavličićeve kratke priče jest u postojanju djela kojeg je Adaptacija tobožnja adaptacija, naime knjige Kradljivac orhideja. Ta knjiga za Adaptaciju nije ono što bi predložak trebao biti za film koji se na tom predlošku zasniva – umjesto odnosom “kostura” i cjelovitog djela, od kojih prvo podrazumijeva knjigu, a drugo film, odnos Kradljivca orhideja i Adaptacije bolje je prispodobiti odnosom muhe i biljke mesožderke. Ta je knjiga potrebna da bi ovaj film bio takav kakav jest, no on nije takav kakav jest prvenstveno zahvaljujući njoj – ona je za njegov smisao od perifernog značaja.
Igrani film, međutim, u gotovo svakoj svojoj pojavnosti podrazumijeva umjetninu unutar druge umjetnine – scenarij koji je u temelju onoga što se projicira na platnu. Film, naravno, predstavlja čitav spektar različitih umjetnosti, od glume, preko scenografije i kostimografije, do montaže i fotografije – no niti iz jedne od njih, zanemarujući režiju kao vještinu kombiniranja navedenih elemenata, u tolikoj mjeri ne izvire ono što film po svojoj biti jest, koliko iz scenarija. U skladu s time, Kaufmanova stvaralačka autoreferencijalnost ostvaruje se na dvije razine: scenarij kao ono što iza filma stoji ovdje sȃm sebe tematizira na isti način na koji i cjelokupni film tematizira sebe sama. Činjenica da Nicolas Cage glumi glavne junake-blizance ne svjedoči o autoreferencijalnosti ili depersonalizaciji glumca kao umjetnika, već je to logična posljedica pitanja kojima se bavi scenarij, poput odnosa originala i replike (taj problem, naravno, ima svoje mjesto i u teoriji glume). Upravo negdje u neodređenim predjelima između te dvije kategorije nalaze se adaptacije – a u nešto manjoj mjeri, i Adaptacija.
Kako scenarij i film tematiziraju sami sebe? Jednostavan odgovor bio bi: kroz scenarij, kojim je predviđeno i jedno i drugo. Slojevitiji odgovor pak glasi: kroz narativne tehnike karakteristične za tipičan holivudski film – i posljedično, a opet, istodobno, i uzročno – i tipičan holivudski scenarij. Na koji god način režirali Adaptaciju – bilo klasično ili antiklasično – ona će prokazivati olinjalu šablonu holivudskog načina proizvodnje filmova. Ovaj film je, ukratko, Scenaristov trijumf nad Redateljem u doba kada je gotovo pa uvijek obratno, i ta, nazovimo je tako, pobjeda – premda ovdje nije riječ o natjecanju – zasigurno donosi mnogo zadovoljstva onima koji su, prethodno je osvijestivši, uvjereni da je jedna od ključnih manjkavosti suvremene hrvatske kinematografije, ali i mnoštva drugih kinematografija, u nedostatnoj kakvoći filmskih scenarija. Adaptaciju bismo također, kao i većinu drugih Kaufmanovih scenarija, mogli doživjeti kao prilog tezi da i scenarij sȃm po sebi može biti legitimna, premda – poput, uostalom, i drame – ne posve samodovoljna umjetnička, to jest književna forma. U tom je smislu i Adaptacija-film zapravo adaptacija Adaptacije-scenarija.
No nakon što su i neortodoksne književnoumjetničke forme verificirane kao formalno jednakopravne kanonskima, ili, bolje rečeno, nakon što je taj proces otpočeo dodjelom Nobelove nagrade za književnost Bobu Dylanu kao, prvenstveno, kantautoru, možda bi moglo doći vrijeme kada će se i filmski scenariji vrednovati kao što se danas, na primjer, vrednuju drame, kao umjetnine koje su u Shakespeareovo doba smatrane drugorazrednima. Ni dramski komadi Luigija Pirandella, kao nobelovca, ne ostvaruju se u punini na papiru, kao niti pjesme Boba Dylana, također nobelovca. No niti ekskluzivno literarne vrste poput poezije, novelistike ili romana ne mogu, kako je to amblematski ustanovio Roland Barthes svojim ogledom o Smrti autora, ispuniti svoju svrhu u “zrakopraznom prostoru” – one svoju umjetničku funkciju ispunjavaju tek u korelaciji s čitateljskom sviješću. Pitanje literarnosti scenaristike nema toliko veze s filmskom koliko s književnom umjetnošću – ono se, takoreći, manje tiče braće Lumière nego što se tiče Homera.
Završimo s par paradoksa iz stvarnosti: Adaptacija je bila nominirana za Akademijinu nagradu za najbolji scenarij, ali u kategoriji “adaptiranoga scenarija”, što je jedan od najzornijih primjera iz povijesti filma da ono što se, više iz pravnih negoli iz umjetničkih razloga, poima kao adaptirani scenarij može biti inovativnije od “izvornog” scenarija – a kao suscenarist Kaufmanova filma kandidat za Oscara bio je: Donald, njegov nepostojeći brat. A činjenica da Adaptacija zapravo i nije ono što obično u filmološkom diskursu razumijevamo pod pojmom “adaptacija” (ne zaboravimo biljku-mesožderku), već prije, kako u scenarističkom, tako i u općenitome filmskom smislu, adaptacija raznolikih Kaufmanovih ranijih verzija scenarija, izvornih onoliko koliko umjetničko djelo to već može biti, te – što je ustvari i važnije – tekst koji svojom kakvoćom nadilazi ne samo druge filmske scenarije, već se može ravnopravno mjeriti i s mnogim, napose dramskim, knjževnim djelima.
Isticanje književnih vrijednosti scenaristike ne znači, naravno, da ostali segmenti filmske umjetnosti trebaju biti u podređenom položaju u odnosu na nju, nego da bi za dinamiku sedme umjetnosti vjerojatno bilo dobro kada bi se – uslijed zasićenja do kojeg dolazi kada se obrasci po kojima filmovi nastaju počnu ponavljati do predvidljivosti, čega uzroke možemo smjestiti i izvan svijeta filma – težišta stvaralačkog postupka svako toliko počela prebacivati na zanemarene aspekte filmske umjetnosti. I dok je u vrijeme nijemog filma naglasak bio na ljepoti i skladu vizualnog dijela filmskog uratka (Filip Šovagović je u jednom intervjuu izrazio žal za nepovratnošću toga doba), nova bi snaga hrvatske i inozemne kinematografije – pri čemu zanemarenom ne bi smjela biti niti režija, kao niti ostale sastavnice filmskog djela – mogla biti u osvješćivanju važnosti scenaristike za film. Ta bi se spoznaja između ostaloga morala očitovati u statusu scenarista u filmskoj industriji, te u većoj autonomiji koju bi scenaristi imali, ne samo pri biranju tema koje bi – bez prethodne “narudžbe” kakvoga studija – željeli pretočiti u scenarij, već i u načinu njihove obrade.
Sve bi se to možda moglo dogoditi kada bi se scenaristika redefinirala kao, među ostalim, još jedan ogranak književne umjetnosti, čije su mogućnosti nedvojbeno veće nego što to čak i kvalitetni filmovi daju naslutiti.
Matija Štahan

Više

Svijet se okreće naglavačke u prvom teaseru za drugu sezonu serije “Stranger Things”

Inverzija.net • 21:26, 6. Veljača 2017 • link

 
Kao što smo i najavili sinoć je za vrijeme Super Bowla premijerno objavljen prvi teaser za sf seriju “Stranger Things“. Nije da seriju treba posebno predstavljati jer riječ je o jednom od Netflixovih najvećih hitova i ugodnijih prošlogodišnjih iznenađenja. Što se pak teasera tiče on nam nije otkrio mnogo u svojih tridesetak sekundi. Video prikazuje trojicu protagonista koji kruže gradom na biciklima obučeni u odijela originalnih Istjerivača duhova, zlosutne crteže, uzrujanu Eleven (Millie Bobby Brown) te vatreni horizont s novom, još strašnijom prijetnjom.
Osim teasera i datuma premijere otkriveni su i naslovi svih devet epizoda druge sezone: “Madmax”, “The Boy Who Came Back to Life”, “The Pumpkin Patch”, “The Palace”, “The Storm”, “The Pollywog”, “The Secret Cabin”, “The Brain” i “The Lost Brother”.
Svi se fanovi nadaju kako će se u drugoj sezoni na neki način osvetiti smrt omiljenog sporednog lika Barb, za što su i dobili svojevrsnu potvrdu od Davida Harboura (Chiefa Hoopera), koji je prije par mjeseci izjavio kako će se nova sezona između ostalog baviti i njenom smrću.
Potvrđeno je da će svoje uloge reprizirati Finn Wolfhard, Gaten Matarazzo, Caleb McLaughlin, Millie Bobby Brown, Winona Ryder, David Harbour i Charlie Heaton. S novom sezonom očekevino stižu i neka nova imena: Sean Astin, Paul Reiser, Brett Gelman, Linnea Berthelsen, Dacre Montgomery, Rob Morgan i Sadie Sink.
Druga sezona serije stiže na samu Noć vještica, odnosno 31. listopada.

Više

51. Super Bowl: Pogledajte neke od najboljih reklama ovogodišnjeg finala sezone

Serijala • 19:26, 6. Veljača 2017 • link

New England i Atlanta dogurali su do finala i odigrali jednu od najzanimljivijih utakmica u povijesti lige.

Više

Pogledajte sve žanrovske Super Bowl trailere na jednom mjestu

Inverzija.net • 19:26, 6. Veljača 2017 • link

 
Super Bowl nedjelja je mnogo više od američkog nogometa, to je spektakl, koji osim što predstavlja veliki sportski događaj dostavlja i nezaboravne tv reklame, spotove za blockbustere i serije. Tako ni ovogodišnji Super Bowl 51 nije bio izuzetak. Značajan prostor među skupim reklamama uzimaju sasvim očekivano filmski traileri, među kojima su i ovaj puta bili jedni od najočekivanijih ovogodišnjih naslova. S obzirom da je promidžba u obliku televizijskog sadržaja, traileri su ograničeni na pola minute, pa su ubrzo nakon pojavljivanja na TV-u neki dobili i svoje produžene verzije na internetu. Ponuda je šarolika, a mi smo naravno izdvojili sve najvažnije žanrovske naslove, uživajte…
Pirates of the Caribbean: Dead Men Tell No Tales
Radnja filma prati Jacka Sparrowa u nastojanju da pobjegne zastrašujućem Kapetanu Salazaru, koji nakon bijega iz Vražjeg trokuta kani pobiti sve gusare na svjetskim morima. Kako bi se spasio Sparrow mora pronaći Posejdonov trident, legendarni artefakt koji svojem vlasniku daje kontrolu nad morima.
Guardians of the Galaxy: Vol. 2
Prije nego je izašao novi Star Wars, “Guardians of the Galaxy” je bio najbolja space opera u posljednjih nekoliko godina. Nastavak filma ponovo okuplja zvjezdanu ekipu Star-Lorda (Chris Pratt), Gamore (Zoe Saldana), Draxa (Dave Bautista), Rocketa (Bradley Cooper) i Baby Groota (Vin Diesel) koji se bore protiv nove prijetnje, i tragaju za ocem Petera Quilla.
Logan
Logan i profesor Charles Xavier se moraju pomiriti s nestankom X-Mena, korporacijskim vođom Nathanielom Essexom koji vodi svijet u propast, Loganovim gubitkom moći samoregeneracije i Xavierovim Alzheimerom. Umoran Logan brine se za bolesnog Profesora X skrivajući se na meksičkoj granici. No, Loganovi pokušaji da se sakrije od svijeta i svoje ostavštine padaju u vodu kad se pojavljuje mlada Laura Kinney (a.k.a. X-23).
Ghost in the Shell
Radnja prati jedinstvenog ljudskog kiborg hibrida, bojnicu koja predvodi Sekciju 9, elitnu jedinicu za specijalne operacije. Posvećena zaustavljanju najopasnijih kriminalaca i ekstremista Sekcija 9 je suočena s neprijateljem kojem je jedini cilj izbrisati sva napredovanja u kiber tehnologiji.
Life
Priča filma prati šesteročlanu posadu na međunarodnoj svemirskoj postaji koja se nalazi na rubu jednog od najvažnijih otkrića u povijesti civilizacije: prvog dokaza života na Marsu. Kako posada polagano započinje svoje istraživanje, njihove metode dovode do neželjenih posljedica, a novi oblik života pokazuje se puno inteligentnijim nego što je to itko mogao očekivati…
Transformers: The Last Knight
Ljudi i Transformeri su u ratu. Ključ spašavanja budućnosti leži zakopan među tajnama prošlosti, u skrivenoj povijesti Transformera na Zemlji. Spašavanje našeg svijeta past će na ramena neočekivanog saveza između Cadea Yeagera (Mark Wahlberg), Bumblebeea, engleskog lorda (Anthony Hopkins) i oxfordskog profesora (Laura Haddock). Oni koji su lovljeni će postati heroji. Heroji će postati zlikovci. Samo jedan svijet će preživjeti.
A Cure for Wellness
Mladi ambiciozni direktor, poslan je u idilični “wellness centar” u Švicarske Alpe. Ubrzo počinje sumnjati da “čudesan spa” nije onakav kakav se čini. Kada počne otkrivati njegove mračne tajne, saznaje da mu je dijagnosticirana “bolest” od koje boluju svi u spa centru te su tu iz razloga što traže lijek za nju.
Stranger Things
Kao šećer na kraju izdvojili smo i prvi teaser za drugu sezonu Netflixove možda i najičekivanije ovogodišnje serije. O njoj se jednostavno ne prestaje pričati od kada je ugledala svjetlo dana. Iako kratki teaser ne otkriva puno i sve više manje ostaje pod velom tajne, ipak je jasno kako nas ponovno čeka nešto spektakularno. Premijera druge sezone zakazana je više nego prigodno za Noć vještica.

Više

Skijaške zvijezde na Svjetskom prvenstvu pratite na Eurosportu

Media SAT • 16:26, 6. Veljača 2017 • link

Svjetsko prvenstvo u alpskom skijanju najsjajniji je događaj zimske sezone, a Eurosport će takmičenja iz St. Moritza prenositi uživo na svim platformama od 7-19. februara 2017.

Više

ZagrebDox nam donosi novi dokuhoror američkog hitmejkera

Arteist • 14:26, 6. Veljača 2017 • link

I ove godine službeni program Majstori doxa donosi nova ostvarenja nekih od najznačajnijih dokumentarista današnjice. Na 13. ZagrebDoxu (26. veljače – 5. ožujka, Kaptol Boutique Cinema, Zagreb) bit će prikazan dokuhoror američkog hitmejkera Morgana Spurlocka, film austrijskog provokatora Ulricha Seidla o safari-turizmu u Africi, intimna priča o revoluciji u Ukrajini u režiji ruskog redatelja Vitalija Manskog,  autobiografski film danskog dokumentarista Jona Bang Carlsena, novi film litavskog dokumajstora Audriusa Stonysa sniman na glečeru Tujuksu na 3.500 metara nadmorske visine i slovensko-hrvatski film Svaka dobra priča je ljubavna priča u režiji Rajka Grlića i Matjaža Ivanišina.
Dokuhoror Štakori (Rats) najnoviji je film američkog redatelja i producenta nominiranog za Oscara Morgana Spurlocka (Superveliki ja, Gdje je, do vraga, Osama Bin Laden, Najveći film ikad prodan). Inspiriran istoimenim bestselerom New York Timesa, film Štakori zadire duboko ispod gradskih površina kako bi istražio život tih zloglasnih glodavaca fokusirajući se prije svega na najezde u svjetskim velegradovima i načine na koje ih ljudi istrebljuju, od noćnih patrola u Indiji do terijera koji se koriste u lovu na štakore na engleskom selu. Uz filmske postupke posuđene iz filmova strave, Morgan vodi gledatelje u štakorska gnijezda diljem svijeta na način kako to još nikad nije zabilježeno na filmu.
Jeziv pogled na ljude nudi pak novi film austrijskog redatelja Ulricha Seidla, Safari, film o odmoru čija je šira tema ubijanje. Dok antilope, impale, zebre, gnuovi i ostale životinje mirno pasu u afričkoj divljini, njemački i austrijski turisti-lovci – koji svoje iskustvo safarija skupo plaćaju – vozikaju se uokolo, šuljaju se i vrebaju svoju lovinu, a kada je usmrte, poziraju s lešinom. Safari je premijerno prikazan na Venecijanskom filmskom festivalu.
Ruski dokumentarist Vitalij Mansky (Cjevovod, Divlja divlja plaža) bio je član žirija 11. ZagrebDoxa, a zagrebačka publika pobliže ga je upoznala prošle godine na predstavljanju filma Ispod sunca. Mansky, koji od osamdesetih godina živi u Moskvi, vraća se u svom novom, vrlo osobnom dokumentarcu Rodbina (Close Relations) u rodnu Ukrajinu u osvit Majdanske revolucije. Njegova obitelj postaje predmet precizne i dubinske analize podijeljene Ukrajine, a pokazuje i da je dihotomija na kojoj inzistiraju mediji, ona o istoku protiv zapada, pogrešna i uglavnom promašuje perspektivu Ukrajinaca.
Danski dokumentarist Jon Bang Carlsen (Ovisne o samoći, Prava količina nasilja), koji je na ZagrebDoxu 2014. godine održao majstorsko predavanje, poznat je po hibridnom stilu u kojem spaja dokumentarne i igrane interpretacije. Priča njegova najnovijeg filma Déjà vu počinje prije mnogo godina, kada je kao dječak počinio strašan čin koji ga i danas opsjeda. Otad je sa svojom kamerom proputovao cijeli svijet u potrazi za iskupljenjem. Déjà vu je priča o tom putovanju, zrcalo redateljeva života u slikama i isječcima iz više od četrdeset filmova različitih žanrova koje je snimio.
Dokumentarac Svaka dobra priča je ljubavna priča u režiji Rajka Grlića i Matjaža Ivanišina imat će svjetsku premijeru u programu Majstori doxa. To je film o kazališnoj predstavi Boris, Milena, Radko i četiri poznate osobe koje stoje iza predstave: scenaristu i redatelju Dušanu Jovanoviću, glumici Mileni Zupančić i dvojici glumaca Radku Poliču i Borisu Cavazzi. To je i priča o ljubavnom trokutu te o javnom, umjetničkom životu i privatnim životima izvođača.
Audrius Stonys veliki je i nagrađivani litavski dokumentarist. I on je poznat zagrebačkoj publici; naime bio je član međunarodnog žirija 9. ZagrebDoxa, njegov film Ramin osvojio je posebno priznanje u međunarodnoj konkurenciji 2012. godine, a na ranijim izdanjima festivala prikazani su njegovi filmovi Vrata jaganjca, Uku Ukai i Odbrojavanje te Let iznad Litve ili 510 sekundi tišine, koji je surežirao s Arunasom Matelisom. Njegov najnoviji film Žena i ledenjak (The Woman and the Glacier) vodi gledatelje u Kazahstan, u istraživačku postaju smještenu na 3.500 metara. Tamo posljednih trideset godina potpuno sama i odsječena od civilizacije živi žena koja je svoj cijeli život posvetila znanosti i osluškivanju pulsa našeg planeta.
MR

Više

Stranger Things: teaser za drugu sezonu otkriva datum povratka

Serijala • 10:26, 6. Veljača 2017 • link

Klinci se vraćaju, Eleven je zarobljena u Upside Down, a nova prijetnja čini se stiže. Prvi teaser podgrijava iščekivanje nove sezone.

Više

Jake Gyllenhaal i Ryan Reynolds u SF trileru “Life” otkrivaju smrtonosnu vrstu na Marsu

Inverzija.net • 21:26, 5. Veljača 2017 • link

 
U posljednjih nekoliko godina žanr znanstvene fantastike se podigao na novu razinu filmovima poput “Arrival” koji je doslovce rasturio nominacijama za mnogobrojne nagrade uključujući i Oskara. Ovog nam proljeća stiže još jedan pretendent za kvalitetan sf triler – “Life” (Trag života), u kojem su glavne uloge ostvarili Jake Gyllenhaal, Ryan Reynolds i Rebecca Ferguson.
Priča filma prati šesteročlanu posadu na međunarodnoj svemirskoj postaji koja se nalazi na rubu jednog od najvažnijih otkrića u povijesti civilizacije: prvog dokaza života na Marsu. Kako posada polagano započinje svoje istraživanje, njihove metode dovode do neželjenih posljedica, a novi oblik života pokazuje se puno inteligentnijim nego što je to itko mogao očekivati…
Trag života svoju je inspiraciju pronašao u jednom od najboljih znanstveno fantastičnih filmova – “Alienu”. Iako je Ryan Reynolds trebao tumačiti glavnu ulogu u filmu, zbog vremenske ograničenosti odnosno paralelnog snimanja drugog filma odlučio je nastupiti u sporednoj ulozi pa je glavna rola pripala Jakeu Gyllenhaalu, glumcu koji je svoju kvalitetu dokazao u filmovima kao što su “Donnie Darko”, “Nightcrawler” i i “Zodiac”. Njima dvojici pridružila se i Rebecca Ferguson koju smo do sada imali prilike vidjeti u filmovima kao što su “Mission: Impossible – Rogue Nation”, “The Girl on the Train” i “Florence Foster Jenkins”.
Scenaristi filma su Rhett Reese i Paul Wernick koji su do sada zajedno napisali dva vrhunska ostvarenja “Zombieland” i fantastični “Deadpool” kojeg je samo u domaćim kinima prošle godine vidjelo preko 100 tisuća gledatelja i koji se nalazi na gotovo svim listama najboljih filmova 2016. godine. Režiju potpisuje Daniel Espinosa.
Uz filmsku ekipu iza i ispred kamere nesumnjivo je da nas očekuje još jedna intrigantna znanstveno fantastična priča koja će nas navesti da promišljamo o budućnosti koja nam više i nije toliko daleka.
Trag života u domaća kina stiže 23. ožujka. U međuvremenu pogledajte novi trailer, Super Bowl spot i poster za film.

Više

Podsjetnik: Twin Peaks se vraća u svibnju, do tada – popijte koju šalicu kave

Serijala • 21:26, 5. Veljača 2017 • link

Showtime nas je vratio u Twin Peaks s kratkom reklamom za kavu... a i serija se uskoro vraća.

Više
new sources popularty

Imate pitanje?
Sugestiju?
Kritiku? :(

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja u vezi TV rasporeda, ispunite donji upitnik i pošaljite nam. Odgovor stiže odmah!


Prijavi se

Korisničko ime:
Lozinka:
Zapamti me