Prijavi se / Registriraj se  
0
Jezik:

5 razloga zašto je The Expanse jedna od najboljih SF serija današnjice

Plan B • 12:26, 8. Svibanj 2017 • link

Dugo smo čekali, ali ipak smo dočekali: konačno se pojavila SF serija koja može stajati uz bok kultnom rebootu Battlestar Galactice koji je žario i palio malim ekranima prije desetak godina. Doduše, to ne znači kako kvalitetnih SF serija posljednjih godina nije bilo (dovoljno je samo spomenuti Black Mirror ili Stranger Things), ali The Expanse je jedan od rijetkih primjera vrhunske space-opere i epske svemirske priče ispričane u televizijskom formatu.
Ova Syfyjeva serija, nastala na temelju knjiškog serijala Jamesa S. A. Coreyja, nedavno je završila svoju drugu sezonu, a treća je službeno potvrđena za 2018. godinu, na radost mnogih fanova koji su možda strepili kako će joj relativno slaba gledanost na matičnoj mreži zapečatiti sudbinu. Ipak, serija je postala jedna od kritičarskih favorita, a distribucija na drugim platformama (Netflix, Amazon Prime…) očito joj je osigurala čvrstu bazu vjernih gledatelja diljem svijeta.
Ako volite SF žanr i uzbudljive priče s radnjom u svemirskim prostranstvima, The Expanse jednostavno trebate pogledati, a u nastavku donosimo nekoliko razloga zašto je riječ o jednoj od najboljih znanstveno-fantastičnih serija koje su se pojavile na malim ekranima u posljednje vrijeme.
Napomena: u tekstu su mogući blagi spoileri.
Priča puna iznenađenja
Radnja serije odvija se u 23. stoljeću u kojem je Sunčev sustav koloniziran, ali i na rubu rata zbog političkih napetosti između Zemlje, Marsa i kolonija u asteroidnom pojasu. Priča u početku djeluje kao svojevrsni mješanac političkog trilera i detektivske misterije u svemiru, ali ubrzo dobiva puno veći raspon, pogotovo uvođenjem izvanzemaljskog motiva koji postaje i okosnica radnje. Iznenađenja i šokantnih otkrića pritom ne nedostaje, a zanimljivo je kako The Expanse ponekad usred sezone potegne preokret kakav ostale serije obično čuvaju za finale. Oni koji su gledali drugu sezonu dobro znaju o čemu je riječ.
Životni likovi
Upoznajte Jima (Steven Strait), Naomi (Dominique Tipper), Amosa (Wes Chatham) i Alexa (Cas Anvar) – posadu svemirskog broda Rocinante koja će vam se zasigurno uvući pod kožu. I ne, oni nisu “savršeni” junaci veći od života, već ljudi od krvi i mesa, koji ponekad donose pogrešne i nepromišljene odluke, ali i moralno upitne poteze (primjerice, Amos pokazuje podosta psihopatskih crta). Drugim riječima, svijet The Expansea sve je samo ne crno-bijeli.
Galeriju glavnih likova upotpunjuju hard-boiled detektiv Miller (Thomas Jane, najpoznatije glumačko ime u ekipi), beskompromisna UN-ovka Chrisjen Avasarala (izvrsna Shohreh Aghdashloo krade svaku scenu u kojoj se pojavljuje) te marsijanska vojnikinja Bobbie Draper (Frankie Adams), koju upoznajemo u drugoj sezoni i ubrzo postaje jedan od ključnih i najzanimljivijih likova. The Expanse obiluje i gomilom upečatljivih sporednih junaka, a poseban spomen zaslužuje “odmetnuta kći” Julie Mao (Florence Faivre), koja, poput neke svemirske inačice Laure Palmer iz Twin Peaksa (ne, ovo nije spoiler, njena je sudbina sasvim drukčija) pokreće cijeli koloplet događaja u seriji.
Znanstvena utemeljenost
U svijetu The Expansea nema warp pogona, međuplanetarna putovanja nisu bogzna kako ugodno iskustvo, svemirski brodovi ne izgledaju poput luksuznih hotela (u redu, ima jedan takav u drugoj sezoni), a stanovnici asteroidnog pojasa, Belteri, fizički su se prilagodili životu u uvjetima niske gravitacije pa su stoga visoki, žgoljavi i slabijih kostiju. Ukratko, serija se u velikoj mjeri drži općih znanstvenih spoznaja i zakona fizike, što je, u usporedbi s holivudskim filmovima i ostalim žanrovskim TV proizvodima, pravo osvježenje.
To je i rezultiralo mnoštvom zanimljivih prizora, poput onog kada skupina vojnika s Marsa posjećuje Zemlju te ih po izlasku iz svemirskog broda pogađa mučnina i dezorijentiranost, iz razloga što su odrasli u sasvim drukčijem okolišu. Doduše, pojavom izvanzemaljske protomolekule stvari skreću u fantastičnijem (i pomalo “cronenbergovskom”) smjeru, ali u tim trenucima i sami protagonisti primjećuju kako je riječ o entitetu koji djeluje onkraj poznatih zakona prirode.
Uvjerljiv svijet budućnosti
The Expanse definitivno nije space opera na kakve ste navikli. Svijet budućnosti ovdje nije lepršav, ulickan niti šaren, već opipljiv, realističan i daleko od bilo kakve utopije. U 23. stoljeću i dalje postoje političke napetosti, ekonomski problemi i društvene nejednakosti, samo sada na puno većoj skali, a sudbine pojedinaca, kao i čitavih naroda često ovise o koncima koje netko poteže na vrhu. Zemlja i Mars glavne su sile u Sunčevom sustavu i samim time konstantno u hladnoratovskoj poziciji, dok se u siromašnijem asteroidnom pojasu rađaju frakcije otpora koje traže nezavisnost i kontrolu nad resursima.
U takvom okruženju stvari postaju još složenije otkrićem nepredvidljive izvanzemaljske materije koja je u stanju mijenjati druge životne oblike i okolinu oko sebe. Serija obiluje i promišljenim detaljima koji doprinose cijelom worldbuildingu, pa su tako stanovnici asteroidnog pojasa razvili novi jezik (često ćete ga čuti u seriji), dok je Mars prikazan kao militarističko društvo posvećeno disciplini i dugoročnom cilju teraformiranja crvenog planeta. Zanimljiv je i prikaz komunikacijskih uređaja budućnosti, koji izgledaju poput evoluiranih smartphonea ili tableta, ali s holografskim sučeljima.
Visoka produkcija i impresivni efekti
Ako mislite kako je zbog društveno-političkih motiva The Expanse drama s puno govorancije, a malo akcije – jako se varate. Serija obiluje uzbudljivim prizorima svemirskih potjera i bitaka realiziranih pomoću impresivnih vizualnih efekata kakvi se u televizijskoj produkciji ne viđaju baš često (unatoč činjenici kako većina današnjih serija izgleda jednako dobro kao i filmovi).
Naravno, i ovdje je u igri sveprisutni CGI, ali uistinu kvalitetan CGI, pomoću kojeg je Sunčev sustav budućnosti zaživio u punome sjaju. Općenito, tehnička i produkcijska komponenta serije na zavidnoj je razini, a svakako valja spomenuti i upečatljivu glazbenu podlogu Clintona Shortera, kojemu je dosad najpoznatiji projekt bio soundtrack za kultni Distrikt 9.
Foto: The Expanse/SyFy
Post 5 razloga zašto je The Expanse jedna od najboljih SF serija današnjice je prvi puta viđen na Plan B.

Više

Ghost in the Shell (2017.) – Prazna ljuštura?

Inverzija.net • 01:26, 8. Svibanj 2017 • link

 
Upozorenje: recenzija sadrži potpuno subjektivno mišljenje; pristupite na vlastitu odgovornost!
Šalu na stranu; “Ghost in the Shell” nije lako recenzirati. Rečenica je to koja možda ne ohrabruje, no i više nego prigodno ilustrira pomalo kontroverznu auru koja okružuje film te sve njemu blisko. Kultna manga ove godine prvi je put osvanula u formi igranog filma, a   internet je apsolutno podivljao. Treba biti iskren; američkoj verziji Ghost in the Shell nije bilo lako od samog početka. Privlačan predložak pretvorio se u teret pomalo neočekivanih razmjera. Ta tvrdnja, međutim, uopće ne zadire u pitanje iskorištenog potencijala i same kvalitete američke adaptacije; o tome ćemo uskoro. Prvenstveno time mislim da se source material pokazaoteškim zalogajem filmašima; osobito u  pretendiranom obliku box office blockbustera. Razlozi tome?
Duh u oklopu, u svojoj zapravo najpoznatijoj inačici Oshiievog dugometražnog animea iz 1995., uistinu ima kultan status. No ima li na razini koncepta “ono”potrebno da zaintrigira mase? Razmislimo malo. Harry Potter i Gospodar prstenova su i prije osvajanja velikog platna bili priznata, od širokih masa obljubljena, književna djela neupitnog kulturnog položaja. Svjetovi spomenutih “franšiza” očarali su staro i mlado; emitirajući magnetsku privlačnost te naprosto vrišteći za potencijalnim filmskim adaptacijama. Nedavni Star Trek dugometražni reboot kod mlađih se generacija pak mogao, u slučaju nužde, osloniti na svoje nasljeđe “pop kulturnog plemstva”. Ghost in the Shell je popularan; to je uistinu nedvojbena činjenica. Međutim, barem na zapadu, više živi u obliku neke plutajuće referentne točke unutar kolektivne svijesti. Mogli bismo reći “stvari šaputanja i preporuke”. Znam koliko to suludo zvuči; ali izdržite još malo jer ću pojasniti. Mi “zagriženiji” žanrovski poznavatelji pri produkciji inačice namijenjene širokoj kino distribuciji nismo ciljana skupina. Uostalom; zasigurno ne jedina ciljana publika. Pitajte slobodno o “Duhu” poznanike kojima tematski “žanrovska” filmska zabava i nije strano područje. Velika je vjerojatnost da prije trenutne adaptacije nisu pogledali hvaljeni “original”. Anime se na zapadu još uvijek nezasluženo doživljava kao ćudljiva adolescentska zabava; svojevrsni mentalni nastavak kulerskih kung fu filmova starije generacije. Nije pomogla ni činjenica da Duh u oklopu i unutar svijeta azijske animacije pretendira zrelijim gledaocima te nema globalnu marketinšku privlačnost primjerice jednog “One Piecea” , “Naruta” te sličnih sadržaja; koji također posjeduju stanovitu tematsku dubinu, no moguće ih je prilagoditi i plasirati mlađem uzrastu.
Kod “Duha” se u suštini radi o teškoj temi preispitivanja vlastite osobnosti. Određenom filozofskom defragmentiranju “života” te postojanja pod maskom trilerskog, police procedure, zapleta. Suptilno ocrtani okoliš mračnog “originala” odlično predstavlja prevladavajuće motive; a narativna nit služi kao hiperbola “glavne ideje”. To ne znači da je radnja “crtića” lišena akcije i “filmskih” momenata; dapače. To samo znači da je originalni Ghost in the Shell kompleksan. Oshii površinskim zahvatima pristupa primjerice pitanjima morala, rasizma, vlasti te mnogim drugima. Čini to pametno i nenapadno, prosto zahtijevajući od gledatelja interpretaciju. Upravo je to jedan od razloga zašto je Duh u oklopu postao miljenik ozbiljnije “žanrovske” publike i izvan animeom zaluđenog Japana. Ipak; imam osjećaj da bi prosječni kino gledatelj rađe odabrao uobičajeno blještavilo lasera i magije. I tu dolazimo do prvih problema; promašenog formata i promašene potencijalne publike.
U vrijeme kada smo sa svih strana okruženi kvalitetnim “žanrovskim” tv sadržajem prava je žalost što avanture Motoko Kusanagi ne gledamo u epizodnom formatu. Vizualno atraktivna serija bila bi primjerenija ideji te istinskom “duhu” predloška; prvenstveno jer bi bilo moguće zadržati razinu donekle kompleksnijeg pristupa temi. “Ghost” je pionir svog “žanra”, moderni klasik; no da li je moguće njegovu premisu “eksploatirati” unutar “90 minutnog” mainstreama bez ustupaka? Ima li prilagođeni proizvod imalo smisla ako je glavna snaga originala atmosfera i naracija koja odudara od šablone?
Ustupaka, jasno, ima. Za odabranu formu (relativno) kratkog “eye candy” kino hita ih definitivno mora i biti. E sada; ako zbrojimo sve navedeno dobili smo djelo, pomalo nespretno odabranog formata, gdje atmosfera originala pati radi povećanja ukupnog marketinškog potencijala. Ok; film nije toliko kvalitetan, ali u marketing je uloženo jako puno novaca. Toliko puno da bi razina tzv. spomenute “okvirne referentne točke” zapravo trebala biti i više nego dovoljna za nasumični odlazak u kino. Gdje je onda sve pošlo krivo?
Obožavatelji animea, barem oni aktivni na forumima, film su dočekali iznimno negativno; “na nož”. I prije premijere postao je zanimljiv primjer kontroverze temeljem “whitewashinga”. Odabir Scarlett Johansson za ulogu “Motoko” oštro je kritiziran te zapravo prenapuhan. Radi se o američkoj verziji i odabir zapadu prepoznatljivih glumačkih imena je logičan; bez obzira što je “bojnica” u animeu, opet logično, japanka. Veliki sam ljubitelj azijskog filma, no ovu kritiku smatram krajnje bizarnom. Tvorcima adaptacije jednostavno mora biti ostavljena stanovita sloboda. Sloboda koja je, čini se, u ovom slučaju bila nedopušteni luksuz. Internet komentari bili su toksični od početka produkcije. Najmanja promjena bila je tabu, a one su se, iz razloga već navedenih, pokazale nužnima. Usred takvog neprijateljskog okruženja usljedile su prve mlake recenzije te film već sada možemo nazvati financijskim “flopom”. Hardcore fan baza je bijesna, a oni neutralni su ili odbijeni ili zbunjeni “nesuvislim” rezultatom. Mlađem uzrastu kino polaznika film, također, ne pristaje.
No kakav je Ghost in the Shell zapravo?
Vjerovali ili ne; dobar.
Ali i loš.
Ovisi što očekujete od njega. Nije ni blizu ikakvom remekdjelu; ali nije ni potpuni podbačaj. Svijet je vizualno čudo; zasigurno glavna snaga čitavog iskustva. Uistinu je živ i dostojan svog cyberpunk nasljeđa. Glumačka postava obiluje jakim imenima. Legendarni Takeshi Kitano pojavljuje se u ulozi koja mu karakterno veoma pristaje; dok je Oskarovka Juliette Binoche blijedom izvedbom neprimjetnog lika potpuno razočarala. Johansson je okej; što god internet rekao. Možda u trenutcima željeni “kiborgovski” nedostatak emocija previše nadomješta himbenim i prenaglašenim mrštenjem, ali drugih pretjeranih zamjerki nemam. Za soundtrack je pak bio zadužen hvaljeni Clint Mansell te je pozadinski industrial prigodan i pogođen.
Kiborg agentica Kusanagi i u novoj verziji lovi odmetnutog hackera Puppet Mastera. Zaplet vjerojatno znate, ali svejedno neću dalje spoilati. Film vjerno prati radnju, no mali neočekivani “rukavci” iznenađuju modifikacijama formule. Batou svoje prepoznatljive oči “dobije” naknadno, a jednu od boljih scena definitvno predstavlja pokušaj nasilne eliminacije “odjela devet”. Problemu whitewashinga tvorci su lukavo doskočili dodijelivši “oklopu” Scarlett Johansson zapadnjačku personu Mire Killian. Ovo očigledno potrebno opravdavanje pred javnošću otvara neočekivane mogućnosti širenja priče. Potraga protagonistice za svojim istinskim identitetom značajan je dio filma. Izvedba samih inovacija u globalu je ipak pomalo šarolika.
A takav je i čitav film; pomalo šarolik. “Duh” je očigledno “amerikaniziran”; u najgorem mogućem značenju te riječi. Primjer banalizacije je i intrigantni negativac originala. Profinjeni simbol teme i njoj pripadajuće filozofije zamijenjen je fokusom na zloću već generičnih “meta” korporacija i vlasti. Sličnih primjera ne nedostaje, a simplifikacija postaje prešutno pravilo čitavog iskustva. Ne zvuči pretjerano dobro ako uzmemo u obzir da je sve vezano za film pod posebnim povećalom. Već sama činjenica da su premjestili Kawaiev kultni glazbeni intro na kraj filma (end credits) mnogim je fanovima zavrtila glavom. Namjerna, možda i pomalo huncutska, odluka tvoraca lijepo ilustrira snagu i stigmu očekivanja s kojima se film bori.
To bi mogao biti i zaključak. Očekivanja realno postoje, ona su visoka i imaju snagu pokopati film. A on se jednostavno ne može odlučiti što želi biti; homage, banalna preslika ili korak “franšize” u novom komercijalnijem smjeru. Na kraju smo dobili osrednji “tradicionalni” akcić koji je razljutio neke, a zbunio mnoge. Dovoljno taman za dva sata vizualno stimulativne i zaboravljive zabave. Zabave ipak nedostojne predloška. Bilo bi zanimljivo vidjeti buduće filmske nastavke, no oni su zbog poražavajućih novčanih rezultata trenutno upitni.
Kako god; Ghost in the Shell igrana verzija je tu.
Napokon ili nažalost? Vi slobodno odlučite; ja sam film već zaboravio.
Ocjena: 6/10 gorko-slatkih filmskih zalogaja

Više

13 Reasons Why obnovljen za drugu sezonu

Serijala • 21:26, 7. Svibanj 2017 • link

Na valu velike popularnosti - Netflix je odlučio naručiti drugu sezonu seriji kojoj druga sezona baš i ne treba.

Više

Spinoffi dolaze! HBO radi na čak četiri moguće varijacije na temu Igre prijestolja

Inverzija.net • 19:26, 7. Svibanj 2017 • link

 
HBO je objavio da je unajmio četiri pisca koji će raditi na scenarijima za moguće spinoffe serije Igra prijestolja. Svaki od njih istraživat će određeno razdoblje u golemom i bogatom svemiru Pjesme leda i vatre, a potom će HBO izabrati kojim će smjerom dalje razvijati franšizu.
Odabrani scenaristi su Max Borenstein (Godzilla, Kong: Skull Island), Jane Goldman (Kingsman The Secret Service), Brian Helgeland (L.A. Confidental, Robin Hood), Carly Wray (Mad Men, The Leftovers) i sam George R.R. Martin. O samim scenarijima za sada nije poznato ništa, osim njihovih autora, pa možemo samo nagađati da li će to biti nastavci priče, smješteni u prošlost ili spinoffovi s postojećim likovima.
Martin će i dalje obnašati funkciju izvršnog producenta, i u toj ulozi pridružit će mu se i dosadašnji showrunneri Igre prijestolja, David Benioff i D.B. Weiss.
Nije poznato kada bi okvirno izašao bilo koji spinoff, jer HBO želi scenaristima dati dovoljno vremena da razviju svoje priče, bez ikakvih pritisaka rokovima. O spinoffu Igre prijestolja šuška se već godinama, i Martin je već nekoliko puta izjavio da je otvoren za takvu ideju te da se o tome pregovara i sa HBO-om. Zbog golemog uspjeha serije Igra prijestolja ne treba čuditi što je matična kuća odlučila pronaći način da seriju održi na životu i nakon zaključka koji slijedi u osmoj sezoni.
U međuvremenu očekujemo sedmu sezonu Igre prijestolja koja stiže 16. srpnja.

Više

Ovog četvrtka, Veliki filmski kviz se vraća nakon višemjesečne pauze

Serijala • 16:26, 7. Svibanj 2017 • link

Mjesto: klub Metropolis u Novom Zagrebu. Vrijeme: ovog četvrtka navečer. Što: novi Veliki filmski kviz. Idemo: naravno.

Više

Intervju s Damonom Lindelofom i Tomom Perrottom, izvršnim producentima Leftoversa

Serijala • 12:26, 7. Svibanj 2017 • link

Damon i Tom otvoreno o trećoj sezoni serije, Australiji, američkoj politici i raznim drugim stvarima.

Više

HBO već radi na četiri nove Game of Thrones serije

Serijala • 19:26, 6. Svibanj 2017 • link

Najpopularnija serija televizije završit će iduće godine, a HBO već razmatra nasljednike. Čak četiri scenarija su u razvoju.

Više

Osvojite kino ulaznice, majice ili maskicu za mobitel s motivom filma Kralj Arthur: Legenda o maču

Inverzija.net • 19:26, 6. Svibanj 2017 • link

 
Svi znaju za poznatu legendu o kralju Arthuru ili barem misle da znaju.
Priznati redatelj Guy Ritchie kao i uvijek u prepoznatljivom dinamičnom stilu gledatelje iznenađuje epskim fantastično-akcijsko-pustolovnim filmom Kralj Arthur: Legenda o maču. S Charlijem Hunnamom u glavnoj ulozi, ovaj ikonoklastički film temeljen na poznatom mitu o maču Excaliburu prikazuje Arthurovo putovanje od života na ulici do prijestolja.
Zahvaljujući našem sponzoru Blitz Film & Video distribuciji u nagradnom natječaju vam dijelimo prilično cool stvarčice. Uz malo sreće možete osvojiti, kino ulaznice, majice ili maskicu za mobitel s motivom iz filma Kralj Arthur: Legenda o maču.
Sve što trebate napraviti je točno odgovoriti na postavljeno pitanje. Svi koji točno odgovore ulaze u bubanj za izvlačenje, a one najsretnije nagrađujemo. Upišite svoje ime i prezime te e-mail adresu i pokrenite kviz klikom na gumb “Next”.
Nakon što odgovorite na nagradno pitanje, možete nam u komentar napisati i koju biste nagradu željeli osvojiti (ako je u pitanju majica, navedite i veličinu, ako su u pitanju ulaznice za film, navedite preferirano CineStar kino.)
Nagradni natječaj traje do utorka 09. svibnja u ponoć. Sretno u okršaju!
Kralj Arthur - Legenda o maču
Ime: *
Prezime: *
E-mail: *

Više

BBC nam sprema Rat svjetova u viktorijanskom ruhu

Inverzija.net • 16:26, 6. Svibanj 2017 • link

 
Sve ljubitelje klasičnog SF-a očekuje prava poslastica. Kako je Variety objavio, BBC, britanski medijski gigant poznat po uradcima izrazito visoke kvalitete, planira trodijelnu miniseriju Rat svjetova. Posebno je zanimljivo da će BBC-jeva serija biti smještena u vrijeme i mjesto iz kultnog romana H. G. Wellsa, Englesku na kraju 19. stoljeća. Tako da možemo očekivati uprizorenje kultnog sukoba tripoda i čeličnih drednota.
Za scenarij je zadužen Peter Hartness kojega znamo po radu na izvrsnoj seriji Jonathan Strange & Mr Norrel, također smještenoj u viktorijansku eru. Rat Svjetova stvorio je cijeli podžanr SF-a, te ne treba čuditi broj adaptacija. Vjerojatno najpoznatija je radio-drama Orsona Wellsa iz 1938. godine, a posljednji pokušaj je bio film u režiji Stevena Spielberga iz 2005. godine. No kao što je Hartness ispravno primjetio, ovo će biti prvi put da će se radnja vratiti u mjesto i vrijeme iz originalnog predloška, u Englesku iz viktorijanske ere.
“Nadam se pratiti tragove velikog čovjeka i stvoriti zastrašujuću seriju s marsovskim borbenim mašinama koja će ujedno biti emocionalna, karakterna, i ako smijem reći čak i politična u isto vrijeme.” – Peter Hartness
BBC nije pružio više detalja o samoj seriji, ali sudeći po njihovim dosadašnjim produkcijama očekivanja su velika. Snimanje započinje u proljeće iduće godine, a za daljnje novosti vezane uz nadolazeću invaziju pratite Inverziju.

Više

Trailer: Bloodline se vraća u trećoj i posljednoj sezoni krajem mjeseca

Serijala • 14:26, 6. Svibanj 2017 • link

Netflix je naručio deset epizoda za posljednju sezonu koja se nastavlja odmah po završetku druge.

Više
new sources popularty

Imate pitanje?
Sugestiju?
Kritiku? :(

Ukoliko imate bilo kakvih pitanja u vezi TV rasporeda, ispunite donji upitnik i pošaljite nam. Odgovor stiže odmah!


Prijavi se

Korisničko ime:
Lozinka:
Zapamti me