---

U "Potrošačkom kodu" pogledajte:
Šest najvećih farmaceutskih tvrtki mora platiti sedam milijardi dolara kazni i priznati da su prodavali neučinkovite lijekove i dodatke prehrani. U reklamama se često koriste laži jer se zna da ćemo za zdravlje potrošiti i posljednju kunu. Stoga i ne čudi što većina nasjeda na te marketinške trikove proizvođača lijekova, a koje nitko očito ne kontrolira.
Kada je gledatelju iz Rijeke iz inozemstva stigao ček na 10.000 eura, nije ni slutio da je dobio ček bez pokrića. Novac je poslan u Erste banku u kojoj je, zatim, bio položen mjesec dana - dovoljno da banka provjeri, a što je njezina dužnost, valjanost pristiglog čeka. No to nije učinjeno. Naš sugovornik ček nije niti vidio nego je 10.000 eura proslijedio na drugi račun. Banka tada upozorava da je riječ o čeku bez pokrića i traži povrat novca.
Kupili ste računalo, DVD, televizor i dobili jamstvo da će uređaj u slučaju kvara biti popravljen. No ako tvrtka, poput Vemila, ode u stečaj, vaš jamstveni list više ne vrijedi, odnosno trgovac više nema obvezu popraviti proizvod, iako sporna tvrtka i dalje posluje, ali pod drugim imenom. Što tada učiniti?
Mnogi su spremni raditi bilo kakav posao, a prevaranti u oglasima vide mogućnost zarade. Na njihov način poslovanja već smo upozoravali, osobito
na oglase koji se nude putem brojeva koji počinju s 060. Kako prepoznati prevarante koji se lažno predstavljaju pod imenom tvrtke koja dobro posluje?